Od Tvrtkovog doba Knin postaje srpskim mjestom

aa_picture_20131028_867634_high.jpg

Dok je u Sarajevu danas predstavljena inicijativa za izgradnju spomen-obilježja prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, te za srijedu najavljena javna rasprava o toj ideji, u Herceg-Novom je u nedjelju, a u povodu današnjeg dana, 28. oktobra, Dana Opštine Herceg-Novi, svečano otkriven spomenik tom nekadašnjem slavnom vladaru Bosne. Sa otkrivanja spomenika čuvenom vladaru Bosne. (Opština Herceg-Novi - Anadolu Ajansı)

Podeli:

Dok je u Sarajevu danas predstavljena inicijativa za izgradnju spomen-obilježja prvom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću, te za srijedu najavljena javna rasprava o toj ideji, u Herceg-Novom je u nedjelju, a u povodu današnjeg dana, 28. oktobra, Dana Opštine Herceg-Novi, svečano otkriven spomenik tom nekadašnjem slavnom vladaru Bosne. Sa otkrivanja spomenika čuvenom vladaru Bosne. (Opština Herceg-Novi - Anadolu Ajansı)

Spomenuli smo, da je Ludvig mađarski, umjesto da ugodi papi i da udara na Dušana, okrenuo oružje na Dalmaciju, koju je sebi i pokorio, i radi čega je – uzgred da spomenemo – bio od pape ukoren. To je bilo 1357. Godine. Poslije toga, i za života Ludvigova, Dalacija je bila faktično pod mađarskom krunom. Umre 1382. Ludvig, a radi našljedstva ma ađarskom prijestolu, počinje odmah u Mađarskoj unutrašnji nemiri, koji lišavaju državu one moći, koju je dotle pokazala bila. Ovom prilikom nije mogla da se mletačka republika uskoristi u težnjama svojima na Dalmaciju, jer je dotadšnjim ratovima bila istrošena; ali se zato znao tijem uskoristiti moćni tadašnji bosanski kralj Stevan Tvrtko, koji pruživši vlast svoju na južnu Dalmaciju, odluči pokoriti sebi i sjevernu Dalmaciju.

Još za života kralja Ludviga, Tvrtko je smišljao, kako bi pokorio sebi tu zemlju, te proširio granice bosanske države duž jadranskog mora do Zadra. Kad se Ludvig bavio da dobije poljsku krunu (1370), Tvtko počne izvađati težnje svoje prema Dalmaciji, i to tijem, što je počeo slati u Dalmaciju svoje ljude, koji su imali da mu spreme zemljište za konačno ostvarenje njegovih težnja, kad vastupi zgodno vrijeme. To su bili većinom trgovci i obrtnici i u opće ljude na koje se Tvrtko mogao kao na vješte ljude u svome poslu pouzdati; a sa tim ljudima prešlo je i mnogo bosanskih težaka sa svojim porodicama, koji su imali da zauzmu određena im polja.

Dalmatinska kronika bilježi, da je 1371. Godine prešlo u Dalmaciju mnogo srpskoga naroda, i da su zauzeli i utvrdili se u brjegovitim stranama Dalmacije (prendono sede velle nostre terre montane).Za 1373. Godinu Farlati spominje da je toga naroda bilo toliko na granici Bosne, spremna za prijelaz u Dalmaciju, da su na se obratili pažnju i pape, jer su bili pravoslavne vjere (Vlachi schismatici). Za god. 1375. Lucije navodi, da je mnogo toga naroda zauzelo bilo zemlje okolo Trogira, i da je gradska municipija morala silom zaprijetiti, da ne zauzmu i sam Trogir. Vještina tih bosanskih Srba u Dalmaciji u radnjama njihovima bila je tolika, da su se stanovnici nekih primorskih gradova čak otimali, da bi se među njima nastanili.

Šibenička municipija zaključkom savjeta od 25. Februara 1383. Zabranila je bila ulaz u grad tim bosanskim Srbima, ali je morala odmah i opozvati tu zabranu, jer su joj se građani protivili. I za kratko vrijeme ti bosanski Srbi imali su važan glas u svim javnim djelima i Zadra i Šibenika i Obrovca, pa i drugih važnijih dalmatinskih mjesta.

Ovim seobama bosanskih Srba u Dalmaciju bilo je za malo godina spremljeno Tvrtku sigurno zemljište. Kad su u najvećem jeku bili pomenuti unutrašnji nemiri u Mađarskoj, Tvrtko odluči da izvede svoju namjeru sa Dalmacijom. Počne sa Klisom, koji lako osvoji. Osvojivši tu glavnu dalmatinsku tvrđavu, put mu je tako reći otvoren bio u svu Dalmaciju. I zbilja, 1390. Godine Tvrtko je bio gospodar sve Dalmacije, od Velebita do Kotora, osim jedinoga Zadra, i Dubrovnika sa okolinom.

Za vrijeme ovih srpskih seoba u Dalmaciju pod Tvrtkom utvrdile su se bile još jače u Dalmaciji one srpske naseobine, koje su bile počele prije 100 godina, a koje su se osnažile bile okolo polovine ovoga vijeka. Od Tvrtkova doba Knin postaje srpskim mjestom. Kad je Tvrtko osvojio taj grad – piše Farlati – i ne mogući ga stavi ni među bosanske ni među hercegovačke gradove, a zavladao je bio i dijelom Srbije (Rasciae), našao je zgodnim upisati taj grad među srpske gradove, i od toga vremena Knin zauzima mjesto među srpskim gradovima i zove se srpskim mjestom.

knin panorama

          Po plodovima blagoslovena je bila Tvrtkova vlada u Dalmaciji od samoga početka svoga. Za njegovo vrijeme i pravoslavna se vjera jače utvrdila u Dalmaciji, i čvršći je korjen uhvatila tu pravoslavna crkva. Tvrtko je veliki poštovalac, i branilac te vjere bio.Naš ljetopis pri god. 1390. bilježi, da „kralь Stefanъ Tverdko bяše orudje Božiago Promыela radi utverždeniя našeя svatыя pravoslavnыя vъrы vъ našemъ otečestvii.“ Opisuje zatim žalosnu bitku na Kosovu, i kako je Tvrtko poslao bio mnogo svoje vojske u pomoć knezu Lazaru, a protivu Murata, ali da se ta vojska morala povratiti, kad je vojvoda Vlatko vidio Brankovićevu nevjeru. Navodi tada, kako su Turci napali bili i na Bosnu, ali kako ih je bosanska vojska iste 1389. Godine potukla do noge. Suvremeno da je druga bosanska vojska slavodobitno prodrla preko rijeke Cetine sve do Jadranskoga mora „i radi vospominaniя, produžava ljetopis, „toя slavnя pobъdы nadъ Turkami, blagočestivый Stefanъ Tverdko vozblagodari Gospodu Vsederžitelю eoruženiemъ povыя cerkvi vъ slavu i čestь Hrista Spasitelя na rъcъ Cetini, izdavъ osobennuю grammatu vъ kralevskomъ svoemъ dvorъ vъ Sutъecъ eъ bogatыmi darami; no ejю že cerkov potom bezsoveti latinne pohitiša“.

Ovo je bez svake sumnje ona crkva, koju 1512. Turci razoriše, a čije se ruševine još i danas vide na vrelu Cetine, i koje je hram Vaznesenija GOspodnje, a koju zovu danas „sv. Spas“. Radi ove crkve, koju fratri na silu oteše, borili su se dugo pravoslavni Cetinjani, dok isti fratri ne izmamiše u aprilu 1699. Proveditorski dekret, da tobože oni imaju pravo na onu porušenu crkvu, a ne pravoslavci. Sili se pravosl. Cetinjani moradoše pokoriti, premda su svjesni oni i danas, da je to njihova crkva, koju će oni prije ili poslije morati dobiti za pravoslavlje.

          Za vrijeme vlade Stevana Tvrtka u Dalmaciji otvorene su bile i mnoge druge crkve u sjevernoj Dalmaciji radi pravoslavnoga bogosluženja, od kojih nam se spominje crkva sv. Jovana krstitelja u Bribiru i jedna crkva u Klisu, i pravoslavlje je za to vrijeme napredovalo, kako u Dalmaciji, tako i u Bosni. Samo što je malo na žalost trajala Tvrtkova vlada u Dalmaciji. Nastupa poslije njega neopredjeljeno stanje u Dalmaciji a to zbog slabljenja kraljevske moći u Bosni i zbog suparništva radi Dalmacije među pretendentima mađarske krune: Vladislava i Sigismunda.

Poslije Trvtka, stupio je na kraljevski bosanski prijesto Stevan Dabiša, koji ne samo što nije mogao da se stara o Dalmaciji kao TVrtko, nego nije imao snage ni da je pod svojom vlašću uzdrži, a glavnim načinom s toga, što je morao da samu Bosnu čuva od Turaka, koji pošto su poslije kosovskoga boja stali bili čvrstom nogom u srpskim zemljama, ne prestajahu ni Bosnu uznemiravati.

 

Marko Marjanović

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Knjiga; Pravoslavna Dlamacija; Poglavlje; Četvrti period, 1075-1420, dio; 10, strana; od 143 do146.

https://archive.org/stream/pravoslavnadalma00mila#page/142/mode/2up

Donirajte ili se reklamirajte na „Srbi u Bosni i Hercegovini kroz epohe i sudbine“ jedinom sajtu na svijetu koji opisuje život našeg naroda na prostorima BiH od naseljavanja Srba u 7. vijeku do odbrambeno-otadžbinskog rata a kroz prizme političke, kulturne i duhovne istorije.
Podeli:

2 thoughts on “Od Tvrtkovog doba Knin postaje srpskim mjestom”

  1. Velika greska je tvrditi, da je Knin od vremena Tvrtka Kotromanica – srpski grad. Za ime Boga, Srbija je osnovana 490. godine, s glavnim gradom Skadrom. O tome pise i Andrija Kacic Miosic u 18. stolecu. Pa cela Dalmacija je bila sredisnji deo Srbije, a do Nemanje su bila 42 srpska vladara. U to vreme je Hrvatska bila plemicka oblast u Srbiji, kao i: Raska, Zeta, Bosna…

  2. Koga zanima istinita povjest (istorija), moze to procitati i u mojoj knjizi – „I od Istre do Drine Srbija“, Izdavac „Miroslav“, Beograd, Goce Delceva 15, tel. 011/2970875, mirmi011@gmail.com Knjiga se moze poruciti i postom, ili kupiti na ovoj adresi, od 16,00 do 18,00 casova svakog radnog dana. Koga zanima, zanimljiva je i moja knjiga – „Hrvatske u Srednjem veku nije bilo“ – kod istog izdavaca.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top