Proklamacija bosansko-ercegovačkih ustanika na Evropu iz 1882. godine

srbi-i-muslimani.jpg
Podeli:

Proklamacija je objavljena u „Borbi“ od 6 (18) aprila 1882. godine, uz navođenje da je iz „ustaničkog logora“. Iz te proklamacije donosimo neke pasuse:

„Ustali smo sada i Hrišćani i Turci zajedno da se oslobodimo od ovijeh novijeh na istoku varvara, ili da izginemo. Što vjekovi nisu mogli učiniti, to je Austrija za tri godine za naše narodno izmirenje (učinila). Sad i Hrišćani i Turci osjećamo da smo Srbi kojijem je zajedno živjeti i umrijeti“…. „Stanje koje je Austrijom stvoreno u našoj zemlji, pravi je grijeh protiv čovječanstva, ljaga je slobodoumlju evropskijeh naroda, poruga je evropskijem vladama i ismijavanje njihovih traktata, a zločini je pokušaj protiv preporođenog Istoka. Mi protestujemo protiv toga pred Bogom i Evropom i cijelim svijetom; naše sramote, naše suze, krv nevina koju lijemo nek padne na one koji su tome krivi, kao i na savjest onijeh koji bi od sada nemarno gledali da se istrebljuje jedan narod, koji nikakva zla nije drugima učinio; van ako nije zlo što želimo, da odahnemo od svojijeh bijeda pa zajedno sa svojom braćom u Srbiji i Crnoj Gori da se mirno razvijamo na putu svjetske prosvjete, narodne slobode i blagostanja“.

„To s Austrijancima ne možemo nikada postići, pa smo se za to oružja latili. Oni nas mogu za čas i savladati, ali k sebi pridobiti neće nikada. Jeli jednom između Srbina i stranca krv pala, je li se iz krvi mržnja izlegla, onda se među njima provalila bezdan, koju niko na svijetu ne može popuniti. Sve kada bi smo sada i savladani bili, nove će se borbe izroditi, i prestati neće dokle god se ne oslobodimo stranaca, ili svi do jednog  izginemo. Na to smo se i Hrišćani i Turci svečano zakleli, a mi prije glavu dajemo, nego što zakletvu gazimo“.

Ova proklamacija ima širi nacionalno-politički značaj i postavljenja je na široku osnovu, sa ciljem oslobođenja srpskog naroda. U njoj je jasno izražena činjenica da su sazreli istoriski uslovi za uklanjanje ranijih suprotnosti između Srba i muslimana u Bosni i Hercegovini. Došao je momenat zajedničkog nastupa.

 

IZVOR: Hamdija Kapiđžić, Hercegovački ustanak 1882. godine, Sarajevo, 1958.

 

PRIREDILA: Redakcija

Donirajte ili se reklamirajte na „Srbi u Bosni i Hercegovini kroz epohe i sudbine“ jedinom sajtu na svijetu koji opisuje život našeg naroda na prostorima BiH od naseljavanja Srba u 7. vijeku do odbrambeno-otadžbinskog rata a kroz prizme političke, kulturne i duhovne istorije.
Podeli:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top