CARTOGRAPHIA GRADISCAE I

27539947_519372838434266_3082206004376836276_n.jpg
Podeli:

Autor: Borislav Kasagić

Od Lazarusove karte “Tabula Hungariae“ iz 1528. god., isjekoh dio koji predočuje kraj oko Kozare i Krajine do Jajca, u sklopu tada još postojeće Jajačke banovine. Karta je crtana tako da je istok gore, zapad dolje, sjever lijevo, a jug desno. Za razliku od kasnijih karata koje su nastajale kompilacijom, što se najbolje uočava u ponavljanju toponima, Lazarusova karta je vrlo precizna za ono doba. Kozaru tačno okružuju četiri rijeke, Una, Sana, Sava i Vrbas, što nije slučaj čak ni s Merkatorovim kartama, čiji se trag može pratiti čak do 18. st. Ne zna se ko bijaše Lazarus (Lazzarus), ali s obzirom da G često piše kao H, možda je bio Čeh ili Slovak. Njegova dragocjena mapa je velika, ali nije toliko detaljna, koliko bismo htjeli. Prve će se detaljnije karte našega kraja javiti tek početkom 18. st. Teškoću mogu praviti i gotska slova, kojom je pisana. Osnova karti je vjerovatno štura Valdzemilerova skica Jajačke banovine i podaci koje je sam Lazarus skupio. Krenimo redom:
-Worbaz flus – rijeka Vrbas
-Hradistic – malo iskrivljeno ime Gradiške
-Wastrizo – između Gradiške i Dubice, teško je pomišljati na Bistricu
-Gan – nepoznato
-Dobitza – Dubica
-Mastienize – Moštanica
-Constanza – Kostajnica
-Dobraniva – jasno je da je Dobra njiva, ali je nepoznato
-Lesnic – Lješnica, stara utvrda na Uni kod Novoga
-Nobin – Novi na ušću Sane u Unu, upisan je daleko pod Kozarom
-Blagay – Blagaj na Sani
-Sana flu – rijeka Sana
-Japra – Japra
-Kamehrad – Kamengrad
-Rozura – jako iskrivljeno ime Kozara (Kozarac), u gotici su K i R slični, pa se miješaju
-Kletina, Kletma – u uglu Save i Vrbasa, javlja se i na poznijim kartama, vjerovatno neko na krivome mjestu upisano slavonsko naselje
-Swiniar – Svinjar, staro ime Srbca
-Slobozma – vjerovatno slavonska Sloboština upisana na krivome mjestu, javlja se uporno i na kasnijim mapama
-Laoty – nepoznato
-Medierez – to je kao i na kasnijim kartama Medizere zapravo Wedizeve (W-M), Vodičevo na Uni, stara Vendica
-Banialuka – Banja Luka
-Rator – Kotor, primjetno je miješanje K i R u gotici
-Zwezan – Zvečaj
-Greben – Greben (Krupa na Vrbasu)
-Rozaz – Bočac
-Zokolawo hinezdo – Sokolovo gnijezdo kod Ključa
-Berie – nepoznato
-Romari – nepoznato
-Jayza – Jajce
Dvaput je upisan samo Lewaz – Ljevač, u ravnici između sjeveroistočnih obronaka Kozare i Vrbasa, te Liwaz – Livač, na sjeveroistočnom obronku Kozare. I na kasnijim kartama je Lemax (W=M) označen pod brdom ili, na Vinjolinoj karti, na krajnjem istočnom kozarskom obronku. Zato smatram da grad Ljevač treba tražiti na Đurića brdu u Mašićima, gdje se nalaze ostaci kamenog srednjovjekovnoga grada. Austrijski uhoda Božić kaže da se ovo selo zove Marschich (tako je kroz cijelo 18. st.) i da je to pastirsko ime. U pitanju je marha tj. marva, stoka, a Maršić čuva uspomenu na negdašnje sajmište i podgrađe Ljevača. Izvori kažu samo da su Turci razvalili Ljevač, a da je to bio drveni gradić poput kastela Gočelovca u Trošeljima ili Osijeka u Vakufu, odavna bi ga spalili. Kuda je otišlo to uporno stavljanje Ljevača u ugao Vrbasa i Save, dokazuje i jedan austrijski kartograf iz 19. st., koji Ljevač sasvim ozbiljno stavlja u jednu od močvara Bardače. Na Lazarusovoj karti nema ni traga gradu Vrbasu,što je razumljivo jer je svojim položajem (Dabića Gradina u jablaničkim Kaštelama) ostao sasvim izvan zbivanja u Jajačkoj banovini, pa mu ni kartografi nisu poklanjali dovoljno pažnje.

Preuzeto sa fb stranice „Priče iz Lijevča“: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=519372855100931&id=355815058123379

Donirajte ili se reklamirajte na „Srbi u Bosni i Hercegovini kroz epohe i sudbine“ jedinom sajtu na svijetu koji opisuje život našeg naroda na prostorima BiH od naseljavanja Srba u 7. vijeku do odbrambeno-otadžbinskog rata a kroz prizme političke, kulturne i duhovne istorije.
Podeli:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top