Dr MLADEN STOJANOVIĆ: „Srpsko ti pozdravlje…“

mladen-stojanovic-01.jpg
Podeli:

O doktoru Mladenu Stojanoviću i njegovoj ulozi u organizovanju partizanskij jedinica na Kozari, tokom Drugog svjetskog rata, zna se dosta, skoro sve. Sa druge strane, o njegovoj aktivnosti u srpskim i jugoslovenskim nacionalnim pokretima („Narodna odbrana“ i „Mlada Bosna“), u javnosti zna se veoma malo. Serijom tekstova na našem sajtu, pokušaćemo da približimo Mladena iz njegovih mlađih dana, dok je bio srpski i jugoslovenski nacionalista. U prvom tekstu donosimo prepisku Mladena i njegovih drugova iz gimnazijskih dana.

O raspustu 1911. godine Mladen je pisao Toši (Tošo Ilić):

„                                                                                                                       Prijedor 27. VI 1911.

Zdravo!

U četvrtak uveče stigoh u Dubicu, a u petak poslije podne krenuh u selo. Divota. Nema one dosadne posavske ravnice, nego sve gora. Ispit divno ispao. U selu ima „Soko“ i „Trezvenost“, čitaonica i „Zemljoradnička zadruga“… Selo je jedini spas. Predavanja spremna. Širi prosvjetu! Ovdje naše gazde-ćifte prodaju „Gajret“ a „Prosvjeta“ spava u budžaku. Žalosno. Ali, dok je nas…

Srpsko ti pozdravlje od Mladena“

Sudeći po pismima, Mladen je nesebično žrtvovao svoj školski odmor za rad na prosvjećivanju naroda, jer već u pismu od 15. jula on piše Toši:

„                                                                                                              Prijedor 15. VII 1911. god.

Zdravo prika!

Ovih dana bijah na putu: Prijedor, Sanski Most, Palanka, Krupa, Otoka, Bos. Novi. Malena, ali lijepa šetnja. Osobito je lijepo bilo u Krupi… Radim na predavanjima za dogodine. Pa, kad se sastanemo, da pokažemo ko su šestoškolci. Kod mene je glavniji privatni nego školski rad. Ne znam kako kod tebe.

Zdravo

Mladen“

Te 1911. godine, kada radi „na predavanjima za dogodine“, bilo mu je jedva petnaest godina. Još tada je prokrstario, u ulozi đaka prosvjetitelja, dobar dio Bosanske krajine. Tošo i Mladen su među najaktivnijim srednjoškolcima mladobosancima. Aktivni su kao predavači, zapaženi u ukupnoj aktivnosti đačke organizacije poznati i popularni među svojim školskim drugovima u Tuzli. Ali njihove veze sa prijateljima i istomišljenicima su znatno šire. Oni se dopisuju sa srednjoškolcima  u Sarajevu, Mostaru, sa pojedinim učiteljima iz Bosne i Hercegovine.

Krsto Marić, pomoćnik upravnika „Prosvjetinog“ đačkog doma u Mostaru, šalje Toši i Mladenu jedno pismo, puno pohvala i priznanja, osobito za njihov rad u narodu. Pismo završava ovako: „Primite srpski prijateljski pozdrav od Krstislava“.

Mladen je kao mladić, prema sjećanju većine njegovih školskih drugova, bio nježna, pjesnička priroda. On strasno čita poeziju , voli sam da luta ulicama, druži se sa pjesmama i likovima velikih ruskih klasika, šapuće u osami svoje stihove.

Međutim, koliko se iz oskudne dokumentacije da zaključiti (zabilješke i koncepti predavanja), njega je silno privlačio upravo onaj na oko „sitni“ rad u narodu. I u predavačkoj djelatnosti bježao je od apstraktnih tema. Pretežno je zaokupljen praktičnim pitanjima ekonomskog i osnovnog zdravstvenog vaspitanja naroda. Ali, u svom zanesenjaštvu i mladićkoj vatri, nailazeći na otpor i nerazumjevanje, na filistarsko oko i podsmijehe čaršije, doživljavao je razočarenja. Tada bi se zatvarao u kuću i u sebe i čitao, čitao, čitao…

To se da naslutiti i iz pisma Mladenovog brata Sretena Toši Ilića:

„…Šta radiš, čitaš li? Hoćeš li moći ono savladati? Mladen te pita zašto njemu nisi poslao kakvih knjiga i on čita…. Spremaj se za borbu dugu i krvavu. Samo napred!… Piši mi ne šali se!

Srpsko ti pozdravlje od

Sretena“

IZVOR: Rade Bašić, Doktor Mladen, III izdanje, Prijedor, 1987.

PRIREDILA: Redakcija

Donirajte ili se reklamirajte na „Srbi u Bosni i Hercegovini kroz epohe i sudbine“ jedinom sajtu na svijetu koji opisuje život našeg naroda na prostorima BiH od naseljavanja Srba u 7. vijeku do odbrambeno-otadžbinskog rata a kroz prizme političke, kulturne i duhovne istorije.
Podeli:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top